Abhazija
Strana 1 od 1
Abhazija
Abhazija IPA: /æbˈkeɪʒə/ ili /æbˈkɑziə/ (abhaški: Аҧсны Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Aphazeti, ili Abhazeti, ruski: Абха́зия Abhazija) je republika na istočnoj obali Crnog mora, koja se graniči s Ruskom federacijom na sjeveru i Gruzijom na jugoistoku. Abhašku nezavisnost su priznale jedino Rusija i Nikaragva.
Snažni secesionistički pokret abhaške manjine u regiji je doveo do proglašenja nezavisnosti od Gruzije godine 1992. i gruzijsko-abhaškog rata koji se vodio od 1992. do 1993. i rezultirao gruzijskim vojničkim porazom te masovnim egzodusom gruzijskog stanovništva iz Abhazije. Usprkos dogovora o prekidu vatre iz 1994. godine i mirovnom operacijom koju nadgledaju UN i ZND, sukob nije okončan. Do 2008. je oblast bila podijeljena između dviju suparničkih vlasti - 83 posto teritorije kontrolira pro-ruska separatistička vlada u Suhumiju, a 17 posto predstavnici de jure vlade Abhazije, jedine međunarodno priznate zakonite vlasti Abhazije, lociranoj u dolini Kodori, dijelu Gornje Abhazije pod gruzijskom kontrolom. U augustu 2008. za vrijeme rata u Južnoj Osetiji, abhaške snage su uz rusku pomoć zauzele Dolinu Kodori. 26.8. 2008. Rusija je priznala nezavisnost, navodeći da je "nemoguće da Gruzijci, Oseti i Abhazi" ubuduće žive u istoj državi. Osim Rusije je to 2.9. 2008. učinila i Nikaragva.[1]
Prvi put Abhaska SSR dolazi u sastav Gruzijske SSR 1931. godine. Počinje naseljavanje Abhazije gruzijskim stanovništvom, a od 1937. do 1944. je teško razdoblje Berijine strahovlade, kada se ukida abhaski jezik i zatvaraju abhaske škole. U vremenu posle 2. svetskog rata nastavlja se slična politika, da bi 1989. godine Abhazija proglasila nezavisnost od Gruzije. Te godine nezavisnost proglašavaju i Adžara i Južna Osetija.
Gruzija i Abhazija ratovale su 1992-1993. godine, a manji sukob dogodio se i 1998. godine. Abhaski narod i vlast smatraju to svojim pobedama jer su de fakto odbranili teritoriju svoje, tada nepriznate, države.
Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija se graniči sa gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.
Abhazija je izrazito planinska zemlja a klima pogoduje proizvodnji duvana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protiče nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije a Inguri čini granicu sa Gruzijom.
Abhazija je podeljena na 6 regija i glavni grad Suhumi. Regije su:
* Gagra
* Gali
* Gudauta
* Gulrifši
* Očamčira
* Suhumi
* Suhumi (grad)
* Suhumi, glavni grad (43.700 st.)
* Gagra (10.700 st.)
* Gaudata (7.700 st.)
* Gulrifši
* Novi Afon (1.300 st.)
* Očamčira (4.700 st.)
* Gali (grad) (7.200 st.)
* Bichvinta
[You must be registered and logged in to see this link.]
Snažni secesionistički pokret abhaške manjine u regiji je doveo do proglašenja nezavisnosti od Gruzije godine 1992. i gruzijsko-abhaškog rata koji se vodio od 1992. do 1993. i rezultirao gruzijskim vojničkim porazom te masovnim egzodusom gruzijskog stanovništva iz Abhazije. Usprkos dogovora o prekidu vatre iz 1994. godine i mirovnom operacijom koju nadgledaju UN i ZND, sukob nije okončan. Do 2008. je oblast bila podijeljena između dviju suparničkih vlasti - 83 posto teritorije kontrolira pro-ruska separatistička vlada u Suhumiju, a 17 posto predstavnici de jure vlade Abhazije, jedine međunarodno priznate zakonite vlasti Abhazije, lociranoj u dolini Kodori, dijelu Gornje Abhazije pod gruzijskom kontrolom. U augustu 2008. za vrijeme rata u Južnoj Osetiji, abhaške snage su uz rusku pomoć zauzele Dolinu Kodori. 26.8. 2008. Rusija je priznala nezavisnost, navodeći da je "nemoguće da Gruzijci, Oseti i Abhazi" ubuduće žive u istoj državi. Osim Rusije je to 2.9. 2008. učinila i Nikaragva.[1]
Prvi put Abhaska SSR dolazi u sastav Gruzijske SSR 1931. godine. Počinje naseljavanje Abhazije gruzijskim stanovništvom, a od 1937. do 1944. je teško razdoblje Berijine strahovlade, kada se ukida abhaski jezik i zatvaraju abhaske škole. U vremenu posle 2. svetskog rata nastavlja se slična politika, da bi 1989. godine Abhazija proglasila nezavisnost od Gruzije. Te godine nezavisnost proglašavaju i Adžara i Južna Osetija.
Gruzija i Abhazija ratovale su 1992-1993. godine, a manji sukob dogodio se i 1998. godine. Abhaski narod i vlast smatraju to svojim pobedama jer su de fakto odbranili teritoriju svoje, tada nepriznate, države.
Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija se graniči sa gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.
Abhazija je izrazito planinska zemlja a klima pogoduje proizvodnji duvana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protiče nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije a Inguri čini granicu sa Gruzijom.
Abhazija je podeljena na 6 regija i glavni grad Suhumi. Regije su:
* Gagra
* Gali
* Gudauta
* Gulrifši
* Očamčira
* Suhumi
* Suhumi (grad)
* Suhumi, glavni grad (43.700 st.)
* Gagra (10.700 st.)
* Gaudata (7.700 st.)
* Gulrifši
* Novi Afon (1.300 st.)
* Očamčira (4.700 st.)
* Gali (grad) (7.200 st.)
* Bichvinta
[You must be registered and logged in to see this link.]
Zaga- Šefica Grupe TNT
-
Grad : Niš
Browser :
Broj Postova : 1829
Broj Poena : 27545
Reputacija : 1344
Datum upisa : 24.12.2009
Datum rođenja : 21.05.1973
Godine Starosti : 51
Pol : Zodijak :
Zanimanje : svašta nešto
Moj YOUTube Video :
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu